Ki sa David Jolly ap fè pou lavi nan St. Petersburg vin pi abòdab?
David Jolly ap prezante de gwo pakè lwa pou elaji Medicaid ak pou enstale sant lasante kominotè nan tout 67 konte Florida, pou fè lwen asire tout moun St. Petersburg gen aksè nan swen sante primè san yo pa bezwen peye avan, e pou diminye pri asirans pwopriyete ak asirans machin pa yon fon katastrof eta ki retire riske tanpèt soti nan mache prive.
Plan an, nan yon je sèl
Swen sante pou tout moun
Elaji Medicaid ak konstui sant sante kominotè nan chak konte pou bay swen primè gratis oubyen pa chè pou tout moun, kit ou gen asirans oubyen ou pa gen.[1]
Asirans kay ki pi abòdab
Kreye yon fon katastrof leta pou retire kouvèti tanpèt soti nan mache prive, sa ka diminye koutwaz asirans pwopriyete 60 rive 70%.[2]
Lojman pou travayè
Ogmante envestisman nan lojman pou travayè ak lojman abòdab pou fè plis apatman disponib pou fanmi k ap travay nan St. Pete.
Poukisa sa enpòtan
Atravè St. Petersburg, moun ap di menm bagay. Travay di pa kont ankò. Fanmi k ap travay de travay toujou pa ka peye lwe yo ak facture elektrik yo nan menm mwa a. Koutwaz asirans kay la monte tèlman wo, anpil moun ap fòse vann kay yo oubyen yo pran risk san asirans ditou.
Pou kèk moun, yo rele sa yon kriz lè w ap vivan. Men pou anpil fanmi nan St. Pete, sa ale pi fon pase sa. Sa se yon kriz ekonomik. Yon sistèm k ap fè moun travay di chape yo.
David Jolly grandi isit nan Florida. Li konnen St. Petersburg, li konnen Pinellas County. Li te reprezante konte sa a nan Kongrè. Kounye a li ap goumen pou yon eta kote travay di ase. Kote ou pa bezwen de travay pou ka viv ak diyite. Kote gouvènman an travay pou ou, pa kont ou.
Apwòch lan
David Jolly ap prezante de gwo pakè lwa nan lejislatif la. Premye a pou elaji Medicaid. Dezyèm nan pou enstale livrezon dirèk swen lasante primè nan tout 67 konte Florida. Objektif la se pou tout moun gen aksè nan swen sante, kit ou ka peye oubyen ou pa ka peye.[1]
Lè n elaji swen lasante primè, n amelyore rezilta lasante moun, men se yon retounen ekonomik tou pou leta. Lè moun resevwa swen primè, sa diminye koutwaz swen ijans, sa diminye koutwaz lopital, e sa ekonomize lajan pou tout kontribyab yo.[3]
Pou kriz asirans pwopriyete a, David Jolly ap goumen pou yon fon katastrof eta. Lè w retire kouvèti tanpèt soti nan mache prive, sa kreye yon ekonomi 60 rive 70% pou pwopriyetè kay yo.[2] Nan Kongrè, li te goumen pou yon fon katastrof nasyonal. Kòm gouvènè, li pral goumen pou yon fon katastrof leta.
Pou lojman, n bezwen plis inite pou lwe. N bezwen ogmante envestisman nan lojman pou travayè, lojman abòdab kote inite yo vin disponib pou moun selon revni yo, travay yo, oubyen proximite travay yo. Nou gen modèl ki ap mache trè byen kounye a. Jis zanmi Repibliken nou yo pa vle envesti ladan yo paske yo pa kwè nan gouvènman pou kreye lojman abòdab ak lojman pou travayè.[2]
Ki moun sa ede
Sa a se yon plan pou travayè nan restoran ak magazen nan. Pou moun k ap travay nan konstriksyon. Pou moun k ap pran swen granmoun yo. Pou timoun lekòl ki sot sou kouvèti paran yo. Pou fanmi k ap pase ant travay.
Sa a se yon plan pou pwopriyetè kay ki pa ka peye asirans ankò. Pou granmoun k ap rele moun pou bay asirans yo e yo pa ka jwenn pèsonn. Pou moun k ap lwe ki wè lwe yo monte chak ane.
Sa pa yon plan pati. Sa se yon plan pou moun. Atravè St. Petersburg, moun ap chèche lidè ki pral goumen pou tout moun, pa jis pou pati yo oubyen pou kèk moun. Yo ap chèche yon Florida kote tout moun gen plas yo.
Solisyon ki nan men nou
Solisyon sa yo nan men nou kounye a. Gouvènè aktyèl la ak lejislatif la jis ideolojikman opozè yo. Se poutèt sa, kòm gouvènè, David Jolly ap ofri yon panye solisyon diferan pou pwopriyete kay.
Kòm gouvènè, li konnen n ka goumen pou limite to pwofi pou konpayi elektrik ki gen envèstisè nan mwayèn nasyonal la. Se toujou prèske yon retounen 10% pou konpayi elektrik yo, men n ap goumen pou jistis pou moun k ap peye facture elektrik yo.
Kit ou vle dirije ak kè w paske plis moun bezwen aksè nan swen sante, kit ou vle dirije ak tèt ou paske se yon retounen ekonomik pou moun k ap peye taks yo, ann se yon eta ki elaji Medicaid. Bidjè se valè. Ann envesti nan valè bay swen sante a plis moun e ekonomize lajan pou moun Florida yo k ap peye taks.[1]
Kesyon moun poze souvan
Q. Ki sa ekspansyon Medicaid ye?
Ekspansyon Medicaid se pati Affordable Care Act la ki pèmèt eta yo etann kouvèti Medicaid pou granmoun ki gen revni jiska 138% nivo povrete federal la ($21,597 pou yon moun sèl an 2025, $44,367 pou yon fanmi kat moun). Gouvènman federal la peye 90% nan pri pou popilasyon ekspansyon an pèmanaman. Kòm desizyon Lakou Siprèm 2012 nan NFIB kont Sebelius te fè ekspansyon an opsyonèl pou eta yo, chak eta deside si li ap patisipe. Jiska mwa Me 2026, 41 eta (ak DC) te elaji e 10 poko fè l.[4]
Q. Ki moun vrèman benefisye nan ekspansyon Medicaid?
Popilasyon ekspansyon an se sitou granmoun k ap travay ki pa gen asirans nan travay yo. Okipasyon komen yo enkli magazen, restoran, konstriksyon, swen lasante alamezon, ak travay gig. Etid montre prèske 60% nan popilasyon ekspansyon an nan yon kay k ap travay. Lòt gwoup ki benefisye yo enkli moun k ap pase ant travay, moun k ap pran swen granmoun yo, etidyan kolèj ki sot sou kouvèti paran yo, ak moun ki gen maladi kwonik ki pri twò wo nan plan mache a san sibvansyon amelyore yo. Moun nan zòn riral benefisye dispwopòsyonèlman paske mache asirans riral la pi fèb e lopital riral yo depann anpil nan ranbousman Medicaid stab pou yo ka rete ouvè.
Q. Èske ekspansyon Medicaid vrèman mache nan lòt eta yo?
Wi, ak anpil prèv nan rechèch evalye pa lòt moun. Etid yo te dokimante diminisyon 5 rive 10 pwen pousan nan moun san asirans nan eta ki te elaji konpare ak eta ki pa te elaji, ansanm ak diminisyon nan fèmti lopital riral, koutwaz swen konpansasyon lopital ki pi ba, sante rapòte pa tèt moun pi bon, dèt medikal ki pi ba, ak to bankwout medikal ki pi ba. Mòtalite te bese yon ti kras tou nan eta ki te elaji konpare ak eta ki pa te elaji nan kèk etid. Efè yo pi gwo nan moun ki pa gen gwo revni ki tap nan twou kouvèti a. Ekspansyon te adopte pa eta atravè espèk politik la, tankou eta konsèvatè kou Idaho, Oklahoma, Utah, ak Arkansas, souvan pa vòt inisyativ.[5]
Q. Ki sa yon FQHC ye?
Yon Sant Sante Kalifye Federal (FQHC) se yon klinik swen primè ki baze nan kominote a ki bay swen san gade estati asirans, lè w ap itilize yon echèl koutwaz glisan ki baze sou revni. FQHC yo opere sou Seksyon 330 Lwa Sèvis Sante Piblik federal la, ke Biwo Swen Primè HRSA administre. Pwogram nan soti nan epòk Great Society Lyndon Johnson (1965) e te elaji sou administrasyon Demokrat ak Repibliken tou de. Plis pase 32 milyon Ameriken itilize sant sante ki finansye pa HRSA chak ane, ak prèske 90% pasyan yo nan oubyen anba 200% nivo povrete federal la.[6]
Q. Èske sant sante kominotè vrèman ekonomize lajan?
Wi, pa maj siyifikatif. Yon analiz enpak ekonomik NACHC 2023 estime Sant Sante Kominotè yo ekonomize sistèm swen sante Etazini prèske $24 milya pa ane pa diminye vizit depatman ijans ak lopital ki ka evite. Pri pa pasyan pi ba 24% pou pasyan Medicaid ak 30% pi ba pou pasyan Medicare nan CHC yo konpare ak lòt klinik ekstèn, selon Sèvis Rechèch Kongrè a. CHC yo sipòte plis pase 500,000 travay nasyonalman e kontribye prèske $85 milya nan ekonomi Etazini.[3]
Q. Konbyen nan ekspansyon gouvènman federal la peye?
Gouvènman federal la peye 90% nan pri popilasyon ekspansyon Medicaid nan pèpetyèlman, e leta peye sèlman 10%. Pousantaj Asistans Medikal Federal (FMAP) 90% sa a fikse nan lalwa federal, pa nan apwopriyasyon chak ane, sa vle di li pa fini e li pa sijè a risk politik chak ane. Li aplike a popilasyon granmoun ki "nouvèlman elijib" ak revni jiska 138% FPL, pandan divize federal-eta pou popilasyon Medicaid tradisyonèl (timoun, fanm ansent, moun ki andikape, granmoun) varye pa eta.[7]
Q. Ki sa twou kouvèti a ye e konbyen gwo li nasyonalman?
Twou kouvèti a se gwoup granmoun pòv yo nan eta ki pa te elaji ki genyen twòp revni pou kalifye pou Medicaid restriktif leta yo men pa genyen ase pou sibvansyon mache ACA (ki kòmanse nan 100% nivo povrete federal la). Nasyonalman, prèske 1.4 milyon moun nan twou kouvèti a nan 10 eta ki pa te elaji yo. Texas (42%) ak Florida (19%) make majorite a. Twou a te yon konsekans dirèk desizyon NFIB kont Sebelius (2012) ki te fè ekspansyon opsyonèl. Si tout 10 eta ki rete yo te adopte ekspansyon, tout 1.4 milyon tap genyen kouvèti nan to 90% match federal la.[8]
Q. Poukisa swen sante nan Etazini tèlman chè konpare ak lòt peyi yo?
Etazini depanse prèske 18% GDP sou swen sante, prèske de fwa mwayèn OECD la, sepandan li klasifye nan oubyen tou pre anba peyi ki genyen gwo revni yo sou rezilta tankou espere lavi ak mòtalite ki ka evite. Faktè koutwaz yo se yon melanj: konpleksite administratif nan faktirasyon ki gen plizyè payè, pri inite ki pi wo pou menm pwosedi ak medikaman konpare ak peyi zanmi yo, kouvèti asirans fragmante ki pouse moun nan swen ER chè, ak itilizasyon wo pou kèk sèvis. Twou kouvèti yo pouse koutwaz yo nan swen konpansasyon ki finalman parèt nan prim tout moun. Lòt peyi ki genyen gwo revni reyisi pi bon rezilta atravè kouvèti inivèsèl nan pri pa tèt moun byen pi ba.[9]
Sous
- David Jolly Campaign, https://davidjolly.com/videos/healthcare · 2024-01-01
- David Jolly Campaign, https://davidjolly.com/videos/housing · 2024-01-01
- National Association of Community Health Centers, https://www.nachc.org/wp-content/uploads/2023/06/Economic-Impact-of-Community-Health-Centers-US_2023_final.pdf · 2023-06-01
- Kaiser Family Foundation, https://www.kff.org/medicaid/issue-brief/5-key-facts-about-medicaid-expansion/ · 2024-01-01
- NBER Working Paper, https://www.nber.org/papers/w22182 · 2016-04-01
- HRSA Bureau of Primary Health Care, https://bphc.hrsa.gov/about-health-centers · 2024-01-01
- Kaiser Family Foundation, https://www.kff.org/medicaid/state-indicator/federal-matching-rate-and-multiplier/ · 2024-01-01
- Kaiser Family Foundation, https://www.kff.org/medicaid/issue-brief/how-many-uninsured-are-in-the-coverage-gap-and-how-many-could-be-eligible-if-all-states-adopted-the-medicaid-expansion/ · 2024-01-01
- OECD Health Statistics, https://www.oecd.org/health/health-statistics.htm · 2024-01-01
Travay di ta dwe kont
Kounye a, pou twòp moun, li pa kont. Ou gen yon kesyon pou David? Ale nan Town Hall la epi poze l.